Kroz projekt provodilo bi se skidanje površinskog sloja zemlje, dovoženje zemlje, priprema tla, dovoženje kamenih oblutaka, kompostiranje, sjetva, podizanje visokih sadnica povrća, ljekovitog i začinskog bilja, izrada visećih vrtova i kamenjara za sukulente, sadnja drveća, grmlja i ukrasnog bilja, uzgoj autohtonih vrsta, plijevljenje, aktivnosti održavanja tj. stvaranje životnog prostora za biljke (uklanjanje korova), održavanje dovoljno vlage u tlu (dodavanjem komposta, zalijevanje, navodnjavanje), pokrivanje tla malčem, uzgoj biljaka koje poboljšavaju tlo, prehrana biljaka prirodnim gnojivom, okopavanje, presađivanje, zalijevanje, kosidba, prskanje, orezivanje, premazivanje voćaka vapnom, uzgoj, berba i skladištenje sjemena.
Potrebno je osigurati mjesto za kompostiranje te otvorene spremnike za vodu koji poboljšavaju mikroklimu i mogu se pretvoriti u ekosustave bogate bioraznolikosti. U planu je i izrada kućice za ptice i hotela za kukce. Jedan dio školskog dvorišta bio bi namijenjen i nastavi na otvorenom te bi u tu svrhu bile postavljene i klupe od drveta i kamena ili trupaca sa pripadajućim krovom koji štiti od kiše/sunca.
Za rad je potrebno kupiti pripadajući alat (motike, grablje, štihače, živica itd.)
Potom bi slijedilo uključivanje učeničke zadruge Gimnazije s ciljem korištenja plodova školskog vrta za brojne projekte te interdisciplinarnost s ostalim predmetima.
Vrt bi bio i mjesto obilježavanje važnih datuma poput Svjetskog dana zdravlja, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan voda, Svjetski dan sigurnosti hrane, Dan zahvalnosti za plodove Zemlje itd.
Rad u školskom vrtu pruža dodatnu aktivnost u kojoj djeca i mladi mogu biti fizički aktivni, stoga se školsko vrtlarstvo može promatrati i s aspekta rekreacije i tjelovježbe te i u svrhu „ispucavanja” viška energije i boravka na zraku.
Proces brige za biljke, iščekivanje berbe, iskustva kušanja različitih plodova potiču kod djece razvoj pozitivnijeg stava prema voću i povrću.
Edukativnim pristupom i uključivanjem djece u uzgoj hrane moguće je proizvesti nutritivno kvalitetnu i sigurnu hranu uz unaprijeđenje prehrambenih navika i razvijanje svjesnijeg odnosa prema okolišu. Regionalno uzgojena i kulturno značajna hrana od najveće je važnosti za dobrobit i održivost zajednice.
Projektom bi se osiguralo kontinuirano praćenje vrtnih aktivnosti, uključivanje svakog pojedinca, uvažavanje drugih, prikupljanje podataka, analiziranje, obrada prikupljenih podataka, rasprava i donošenje zaključka, iskustveno učenje te provođenje evaluacije.
Vrt može biti i snažna poveznica različitih dionika u lokalnoj zajednici nudeći prostor i priliku za razvoj volonterstva, aktivnog sudjelovanja pa i (međunarodne) solidarnosti.
Saznaj više