Vranjaninovi vrtlari
Korištenje proizvoda iz vrta za školsku kuhinju, proizvodnja pekmeza, džema, marmelade, kompota, zimnice, kolača, sirupa protiv kašlja, likera, zelenih smoothieja. Izrada eko sapuna, mirisnih vrećica lavande, macerata ljekovitog bilja, nevenove i gavezove masti (pčelin vosak uzeti od lokalnog pčelara), meda, soka od bagrema, kupinovo vino. Izrada zdravih slatkiša (namaz od sira sa začinskim biljem), aromatizirane zdrave vode (voda s matičnjakom, limunom ili majčinom dušicom). Prodavanje proizvoda na školskom sajmu i doniranje prikupljenog novca učenicima slabijeg imovinskog statusa. Usvajanje zdravih radnih navika i odgovornost. Suradnja sa ostalim sekcijama Gimnazije. Likovna skupina- izrađivanje natpisa za biljke, plastificiranje, ukrašavanje krasopisom, oslikavanje putokaza, ukrašavanje ambalaže za proizvode iz vrta. Održavanje dramskih, glazbenih i plesnih proba na otvorenom, debate, radionice, obilježavanje važnih datuma, prostor za opuštanje, zabavu i rekreaciju učenika.
O projektu:
Kroz projekt provodilo bi se skidanje površinskog sloja zemlje, dovoženje zemlje, priprema tla, dovoženje kamenih oblutaka, kompostiranje, sjetva, podizanje visokih sadnica povrća, ljekovitog i začinskog bilja, izrada visećih vrtova i kamenjara za sukulente, sadnja drveća, grmlja i ukrasnog bilja, uzgoj autohtonih vrsta, plijevljenje, aktivnosti održavanja tj. stvaranje životnog prostora za biljke (uklanjanje korova), održavanje dovoljno vlage u tlu (dodavanjem komposta, zalijevanje, navodnjavanje), pokrivanje tla malčem, uzgoj biljaka koje poboljšavaju tlo, prehrana biljaka prirodnim gnojivom, okopavanje, presađivanje, zalijevanje, kosidba, prskanje, orezivanje, premazivanje voćaka vapnom, uzgoj, berba i skladištenje sjemena. Potrebno je osigurati mjesto za kompostiranje te otvorene spremnike za vodu koji poboljšavaju mikroklimu i mogu se pretvoriti u ekosustave bogate bioraznolikosti. U planu je i izrada kućice za ptice i hotela za kukce. Jedan dio školskog dvorišta bio bi namijenjen i nastavi na otvorenom te bi u tu svrhu bile postavljene i klupe od drveta i kamena ili trupaca sa pripadajućim krovom koji štiti od kiše/sunca. Za rad je potrebno kupiti pripadajući alat (motike, grablje, štihače, živica itd.) Potom bi slijedilo uključivanje učeničke zadruge Gimnazije s ciljem korištenja plodova školskog vrta za brojne projekte te interdisciplinarnost s ostalim predmetima. Vrt bi bio i mjesto obilježavanje važnih datuma poput Svjetskog dana zdravlja, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan voda, Svjetski dan sigurnosti hrane, Dan zahvalnosti za plodove Zemlje itd. Rad u školskom vrtu pruža dodatnu aktivnost u kojoj djeca i mladi mogu biti fizički aktivni, stoga se školsko vrtlarstvo može promatrati i s aspekta rekreacije i tjelovježbe te i u svrhu „ispucavanja” viška energije i boravka na zraku. Proces brige za biljke, iščekivanje berbe, iskustva kušanja različitih plodova potiču kod djece razvoj pozitivnijeg stava prema voću i povrću. Edukativnim pristupom i uključivanjem djece u uzgoj hrane moguće je proizvesti nutritivno kvalitetnu i sigurnu hranu uz unaprijeđenje prehrambenih navika i razvijanje svjesnijeg odnosa prema okolišu. Regionalno uzgojena i kulturno značajna hrana od najveće je važnosti za dobrobit i održivost zajednice. Projektom bi se osiguralo kontinuirano praćenje vrtnih aktivnosti, uključivanje svakog pojedinca, uvažavanje drugih, prikupljanje podataka, analiziranje, obrada prikupljenih podataka, rasprava i donošenje zaključka, iskustveno učenje te provođenje evaluacije. Vrt može biti i snažna poveznica različitih dionika u lokalnoj zajednici nudeći prostor i priliku za razvoj volonterstva, aktivnog sudjelovanja pa i (međunarodne) solidarnosti.