Povratak na vrh

Snaga u meni - psihosocijalna otpornost mladih

Neovisno o konkretnim rezultatima istraživanja, očekujemo da će ovo istraživanje doprinijeti raspravi o važnosti uloge osnovnoškolske odgojno-obrazovne prakse u izgradnji psihosocijalne otpornosti mladih te o validnosti waldorfskog pedagoškog programa u Hrvatskoj kao trenutno marginaliziranog odgojno-obrazovnog sustava. Ukoliko rezultati istraživanja budu dokazali povezanost waldorfskih praksi s rastom otpornosti kod mladih, ti će se rezultati upotrijebiti kao vrijedni statistički/znanstveni dokazi u svrhu promoviranja waldorfskih pedagoških metoda kod nastavnog i upravnog kadra državnih škola, kod stručnog kadra zaduženog za propisivanje državnog kurikuluma, te kod sve zainteresirane javnosti. Rezultati istraživanja bit će prikazani u obliku akademskog izvješća, ali i u obliku fizičkih i e-brošura u svrhu upoznavanja što šireg kruga ljudi s istima.

O projektu:

Waldorfske škole diljem svijeta karakteriziraju se kao škole koje svoje učenike pripremaju za život, koje ih obogaćuju širokim setom vještina potrebnih za uspješno suočavanje s najrazličitijim životnim izazovima – od profesionalnih, preko društvenih, zdravstvenih do izazova osobne prirode. Pedagoški principi i metode rada koje čine waldorfsku pedagogiju, prema stručnim procjenama, zaista utječu na ostvarivanje gore navedenih odgojno-obrazovnih ciljeva. Međutim, je li to tako i u praksi te može li se sa sigurnošću govoriti o waldorfskom obrazovanju u Hrvatskoj u ovom svjetlu, pitanja su na koja kroz ovo istraživanje želimo odgovoriti. Psihosocijalna otpornost (rezilientnost) obuhvaća sposobnost za razvijanjem vještina i znanja koja su potrebnih da bi se čovjek prilagodio, snašao i doživio uspjeh u izazovnim situacijama. Otpornost je karakteristika pojedinca o kojoj ovisi kako će se prilagoditi životnim stresorima, a njeno, u ovom slučaju ključno, svojstvo je činjenica da se otpornost uči i razvija primarno u djetinjstvu i mladosti te da vanjski faktori (obitelj, škola, društvo) igraju značajnu ulogu tom procesu. Zbog sveobuhvatnosti ove mjere, danas postoji veliki broj psihološki i sociološki znanstveno utemeljenih upitnika koji mjere osobnu otpornost kod ljudi, te je to linija kojom u ovom istraživanju želimo ići da bi ispitali glavnu hipotezu: waldorfsko obrazovanje utječe na izgradnju otpornosti kod učenika u većoj mjeri u odnosu na državne škole u Hrvatskoj. Konkretno, prva faza (1) je detaljno upoznavanje s literaturom i dolaženje do anketnog upitnika koji će na najbolji mogući način mjeriti psihosocijalnu otpornost kod djece i mladih u dobi od 10 do 30 godina. Druga faza (2) je uparivanje s obje osnovne waldorfske škole u Hrvatskoj (Zagreb i Rijeka) te s nekoliko državnih osnovnih škola u istim gradovima koje su voljne sudjelovati u istraživanju. Dio te faze je i povezivanje s bivšim učenicima waldorfskih škola do 30. godine starosti te uparivanje sa srednjim školama (strukovnim i gimnazijama) u oba grada koje će biti voljne surađivati u svrhu prikupljanja podataka za učenike tog dobnog uzrasta u državnom obrazovnom sustavu, te povezivanje s mladim ljudima putem različitih platformi (s različitim socioekonomskim pozadinama) do 30 godina starosti koji su bivši učenici državnih osnovnih škola. Način poticanja motivacije za suradnjom državnih škola i pojedinaca bit će darivanje besplatnog predavanja, radionice ili umjetničkog rada učenika waldorfskih škola. Treća faza (3) je provođenje istraživanja na ispitanicima iz druge faze (2). Posljednja aktivnost (4) je statistički unos i analiza dobivenih upitnika te izdavanje istraživačkog izvješća u pisanom obliku koji će prezentirati dobivene rezultate i na temelju literature (1) zaključiti postoji li povezanost između waldorfske pedagogije i otpornosti te ponuditi korake koje je potrebno napraviti kako bi se otpornost kod mladih u Hrvatskoj putem obrazovanja postavila na optimalnu razinu.

Cilj projekta:

Cilj je istražiti postoji li statistički značajna povezanost između pohađanja osnovne waldorfske škole i psihosocijalne otpornosti (rezilientnost) kod učenika, u odnosu na istu povezanost kod državnih osnovnih škola u Hrvatskoj. Ukoliko postoji te ju je moguće znanstveno dokazati, rezultati istraživanja poslužili bi kao dodatni argument za uvrštavanje praksi waldorfske pedagogije u nastavne prakse državnih škola što bi imalo potencijal voditi ka većoj kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj generalno.

Očekivani rezultati:

Neovisno o konkretnim rezultatima istraživanja, očekujemo da će ovo istraživanje doprinijeti raspravi o važnosti uloge osnovnoškolske odgojno-obrazovne prakse u izgradnji psihosocijalne otpornosti mladih te o validnosti waldorfskog pedagoškog programa u Hrvatskoj kao trenutno marginaliziranog odgojno-obrazovnog sustava. Ukoliko rezultati istraživanja budu dokazali povezanost waldorfskih praksi s rastom otpornosti kod mladih, ti će se rezultati upotrijebiti kao vrijedni statistički/znanstveni dokazi u svrhu promoviranja waldorfskih pedagoških metoda kod nastavnog i upravnog kadra državnih škola, kod stručnog kadra zaduženog za propisivanje državnog kurikuluma, te kod sve zainteresirane javnosti. Rezultati istraživanja bit će prikazani u obliku akademskog izvješća, ali i u obliku fizičkih i e-brošura u svrhu upoznavanja što šireg kruga ljudi s istima.