Kako žive mladi u Hrvatskoj
Kako žive mladi u Hrvatskoj? Rezultati prvog sveobuhvatnog istraživanja koje je uključilo više od 10 tisuća hrvatskih srednjoškolaca u 77 škola danas su predstavljeni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Projekt Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu ukazao je na brojne probleme s kojima se mladi danas susreću, od izloženosti rizičnim ponašanjima poput konzumacije alkohola, droga, klađenja do vršnjačkog nasilja te anksioznosti.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja uslijedila je panel rasprava u kojoj su se okupljeni stručnjaci ali i predstavnici mladih složili da su ovi nalazi sjajan alat za kreiranje i planiranje intervencija, strategija i mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te njihovog mentalnog zdravlja, i od strane stručnjaka i donositelja odluka. UNIQA je u sklopu svog društveno-odgovornog poslovanja podržala projekt, prepoznavši u njemu ostvarenje svoje misije za omogućavanjem boljeg, dužeg i sigurnijeg života za svoje klijente.
Na slici: doc.dr.sc. Miranda Novak, voditeljica projekta
Glavni nalazi istraživanja pokazuju da svaki peti adolescent u Hrvatskoj ima značajne simptome depresivnosti i stresa a svaki treći ima ozbiljne simptome anksioznosti. U skupini od 30 srednjoškolaca, dva ih koriste marihuanu jednom tjedno ili češće, a svaki treći jednom tjedno ili češće poseže za alkoholom. Ono što osobito zabrinjava jest da je u razredu od 24 učenika barem jedan priznao pokušaj samoubojstva. Zadovoljstvo komunikacijom u obitelji i zadovoljstvo obiteljskim životom mladi su procijenili relativno visokim (73% mladih je zadovoljno komunikacijom u obitelji i njih 72% je zadovoljno obiteljskim životom). Ipak, više od 25% mladih ne izražavaju zadovoljstvo niti komunikacijom u obitelji niti obiteljskim životom. Zanimljivo je i da mladići izvještavaju o većem zadovoljstvu komunikacijom u obitelji od djevojaka.
Na slici: panel rasprava o rezultatima istraživanja
Što se tiče školskog okruženja, prosječan školski uspjeh mladi iskazuju vrlo dobrim, pri čemu su djevojke uspješnije od mladića. Čak 73% mladih planira ići na fakultet ili neku visoku školu no njih samo 39% voli ići u školu. Mladi su puno zadovoljniji odnosom s nastavnicima nego samom školom: 61% ih ističe kako je zadovoljno svojim nastavnicima dok njih 76% navodi kako ostvaruje dobru komunikaciju s nastavnicima. Međutim, tek 52% učenika smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja dok ih samo 40% doživljava sadržaje predmeta zanimljivima.
U odnosu na rizična ponašanja mladih, rezultati upozoravaju na problem vršnjačkog nasilja. Čak 39% mladih navodi da je jednom ili češće u posljednjih mjesec dana vidjelo da netko od vršnjaka zlostavlja drugog učenika, dok 9% mladih navodi da je tome svjedočilo jednom tjedno ili češće. Ujedno, 18% mladih navodi da su i sami doživjeli nasilje, a 8% je sudjelovalo u tučnjavi jednom ili češće u zadnja četiri tjedna. S obzirom na podršku zajednice, percipirana je poprilično visoka podrška od strane drugih odraslih u zajednici no niža mogućnost participiranja i smislene uključenosti u svoju zajednicu.
Na slici: ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i članice istraživačkog tima Laboratorija za prevencijska istraživanja
Vezano uz zastupljenost sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih 70,4% konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. U zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 32,8% ispitanika. Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18. godina u Hrvatskoj zabranjena zakonom. Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: čak njih 14,7% koristilo je marihuanu barem jednom u zadnjih 30 dana dok je 6,7% mladih koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće. U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (20,5% mladih odlazilo je u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca) te igranje lota (12,4% mladih je igralo loto u zadnja 3 mjeseca). Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja, 23,5% imalo je spolni odnos a od onih koji su imali to iskustvo, 11,1% navodi to iskustvo prije 14. godine života. Pri tome zabrinjava što ih svega polovina koristi sredstva zaštite što ukazuje na problem spolno rizičnog ponašanja i potrebe za se edukacoijom o odgovornom spolnom ponašanju i reproduktivnom zdravlju.
U panel raspravi sudjelovali su i predstavnici adolescenata, koji su iz perspektive školskog okruženja sjajno sumirali glavni izvor frustracije mladih: ocjene, koje su postale jedino mjerilo vrijednosti učenika jer su praktički isključivi uvjet za upis u srednje škole i na fakultete. Zbog toga brojni "odlikaši" čije ocjene ne odgovaraju njihovu stvarnom znanju, u kasnijem školovanju nailaze na velike teškoće i teško se nose s frustracijama zahtjevnog gradiva. Ocjene bi trebale, istaknuli su još mladi, trebale biti privatna stvar i ne bi se trebale javno iznositi pred cijelim razredom.